Prehrambena Industrija - Hrvatska

Izvoz ribe nadmašio uvoz za 61 milijun dolara

Hrvatska ribarska industrija prošle je godine izvezla 30.470 tona morske ribe i mekušaca u vrijednosti od 144,3 milijuna američkih dolara.

Istodobno smo uvezli 27.967 tona ribu u vrijednosti 83,68 milijuna. To znači da nam je prošlogodišnji izvoz ribe nadmašio uvoz za 60,64 milijuna dolara.

Lani je u odnosu na 2010. izvezeno svega 1086 tona više ribe, ali je istodobno prihod bio veći za čak 28 posto, tj. za 31,2 milijuna dolara. Ukupnoj zaradi od izvoza znatno je pridonio izvoz oko 2500 tona tune u Japan iz triju domaćih tunogojilišta, u vrijednosti od oko 60 milijuna dolara. Japanski brod hladnjača doplovio je potkraj prošle godine u naše more po tune, uglavnom težine 80 do 90 kilograma svaka, koje su na put prema Japanu krenule zamrznute na temperaturi od minus 60 stupnjeva Celzijusa. Japanci su od uzgajivača na Sredozemlju lani otkupili 8000 tona tuna. Inače, svjetski biznis s tunom "težak" je 1,5 milijardi američkih dolara.

Prošlogodišnji hrvatski uvoz ribe manji je za 20 posto u odnosu na 2010. ili za 6921 tonu, ali je po vrijednosti veći za 5,25 milijuna dolara. Uvoz smrznute ribe smanjen je sa 20.818 tona u 2010. na 14.953 tone u 2011. i uglavnom je riječ o jeftinoj haringi koja se koristi za hranjenje tuna u uzgoju.

Većoj vrijednosti uvezenih količina pridonio je uvoz svježih plemenite ribe koju sve više kupuju domaći ugostitelji, jer su zubaci, škarpine, kovači i orade iz Afrike najmanje trećinu jeftiniji nego ista takva riba iz hrvatskog Jadrana. Uvoz lignji, totana, hobotnice i sipe bio je višestruko veći nego izvoz. Naime, izvezeno je 1210 tona mekušaca u vrijednosti od 6,4 milijuna dolara, dok su istodobno uvezene 7724 tone u vrijednosti od 26,2 milijuna dolara. Uvezeno je 111 tona manje nego godinu prije, ali je pritom vrijednost uvoza povećana za 3,7 milijuna dolara zbog porasta cijene tih morskih plodova na svjetskom tržištu. Uvoz ribe i mekušaca povećan je i zbog velikog broja inozemnih robnih lanaca u našoj zemlji.

U posljednjih desetak godina na našoj je obali proradilo više desetaka pogona za soljenje i sušenje ribe, uglavnom u suradnji s inozemnim ulagačima. U tom sve značajnijem segmentu ribarske industrije lani smo zabilježili izvoz od 7132 tona, vrijedan 22 milijuna dolara, dok smo istodobno uvezli 791 tonu sušene, soljene te ribe u salamuri u vrijednosti od 6,9 milijuna dolara.

Hrvatska ribolovna flota ima oko 130 većih plivarica dužih od 18 metara te oko 300 koća dužih od 12 metara. Ukupan godišnji ulov u Hrvatskoj iznosi oko 50.000 tone plave ribe, od toga oko 26.000 srdele i oko 13.000 tona inćuna, te oko 5000 tona bijele ribe. No, upućeni tvrde da je bijele ribe i dvostruko više, ali se ulovi ne prijavljuju.

Prošle su godine naši tunolovci u svega nekoliko dana izlovili dopuštenu kvotu od 367 tona tuna, koju je Hrvatskoj odredila Međunarodna komisija za zaštitu plavorepe tune (ICCAT) i koja nam je ostala ista i za ovu godinu. Riječ je o tunama težine oko osam kilograma, koje na Sredozemlju smiju loviti samo baskijaski i hrvatski ribari i koja je isključivo namijenjena daljnjem uzgoju. Da bi ta mala tuna u kavezima dosegla konzumnu težinu od 30 kilograma, potrebno je dvije i pol godine.

Inače, na kavezima za uzgoj tune kod otoka Ugljana, u vlasništvu tvrtke Kali- tuna, potkraj siječnja je počinjena sabotaža. Presječena je užad i otvoreni su kavezi kako bi tune bile na slobodi. To se ipak nije dogodilo, jer se ribe iz uzgoja teško snalaze izvan kaveza - ne znaju tražiti hranu, tj. progoniti sitniju ribu kao mogući obrok. Tu podvodnu sabotažu počinili su članovi udruge za zaštitu životinja ALF (Animal Liberation Front), koji su slično napravili i lani na Malti. Slučaj je prijavljen policiji.